Ne radi se o "shvaćanju" nego je naglasak na "metodama eksploatacije
podataka/informacija iz baza podataka i interakciji s njima".
Uzmimo da ti treba spisak evropskih zemalja poredanih po bruto
društvenom proizvodu (GNP) ili spisak atoma po atomskoj masi ili
recimo spisak filozofa čije je jedno od glavnih interesovanja bilo
"metafizika".
Za one koji nisu vični programiranju (pravljenje botova i skripti) i
izvođenju upita u baze, jedini način da te informacije dobiju preko
Vikipedije je da zađu po člancima o traženim evropskim zemljama i
prikupe podatke (isto i za ostale navedene slučajeve), te onda te
dobijene podatke organizuju u nekom programu za tabelarna
izračunavanja (Excel, GoogleDocs, OpenCalc, itd.) ili običnoj tabeli.
A pošto je sama Vikipedija baza podataka, skripta (ili skup skripti)
koja bi omogućila slična upite, bi već moga da bude dio interfejsa i
da se preko jednostane sintakse izvode ovakvi i slični upiti.
Dakle, "klasični koncept enciklopedije", odnosno njene prezentacije,
gubi smisao u informacionom društvu. Današnje enciklopedije moraju da
budu u skladu sa vremenom i da ponude barem približno ono što već
nude mnogi drugi informacioni sistemi. Podloga u slučaju Vikipedije je
već tu, jer je samu u stvari "klasična relaciona baza podataka".
U tom smislu mnoge baze podataka na Internetu, među kojima je i
Vikipedija, mnogo zaostaju za nekim Desktop aplikacijama i rješenjima,
tj. onima koje se instaliraju u računare, ili koje se nalaze u mnogim
Intranet mrežama raznih institucija i poslovnih organizacija.
Slaven
El 31/03/2009, a las 22:17, Vadim Kramer escribió:
A sto se tice metoda shvacanja -- ne mislim da ce se
to ikad
promijeniti. Ono sto plati treba rada. Wikipedija je bas osobna
time sto predstavlja ne gluposti nekog covjeka sa ulice, nego
usmjeren rad mnogih ljudi...