Ne znam da li ste pažljvo čitali, radi se o konceptu "enciklopedije" kao takve, i o "načinima na koje su nama danas potrebne informacije". Vikipedija je u suštini obična baza podataka sa klasičnom prezentacijom "tradicionalne enciklopedije". Kako bi iz nje danas iščupao potrebne informacije, pregledaš članke (ili ideš po kategorijama) i kopiraš i siječeš ono što ti treba, pa to kasnije provjeravaš u primarnim i sekundarnim izvorima, itd. Puno posla, a nama danas informacije trebaju brže i efikasnije povezane.
Takođe, imali smo prethodnu diskusiju o upotrebljivosti informacija direktno sa Vikipedije, odnosno njihovoj pouzdanosti za neki ozbiljan rad... Zaključak, (Mihajlo je bio najradikalniji :)), je da su uglavnom slabo upotrebljive za bilo koji akademski i stručni rad, bez dodatnih provjeravanja po klasičnim knjigama... Budući da danas uglavnom nemamo vremena da trošimo sate i dane po bibliotekama i listamo knjige, problem se sam nameće...
Nove generacije koje su praktično rođene sa Internetom (u informacionom društvu), interaktivnim zajednicma i mrežama raznih vrsta, uče stvari na drugačiji način (interaktujući sa medijem) nego što smo mi radili... Mnoge škole i univerziteti već kače audio i video snimke predavanja na Internet, koji se mogu konsultovati na zahtjev, postoje programi tutori koji interaktivno vode učenika i studenta da savlada neki problem ili materiju, razne simulacije, itd...
Drugim riječima, mislim da će se "znanje" u budućnosti i dalje filovati u baze podataka, ali da će biti neophodno dizajnirati nove metodologije za interakciju sa, i eksploatisanje istog...
Slaven
El 31/03/2009, a las 20:56, Vadim Kramer escribió:
Ne, Slavene, uza Vikipedija ne moze izumrjeti -- razumijem bezbrojne clanke o istoriji, ljudima, matematici i nauci. Moze umrjeti samo ona Vikipedija koja je popriste za svakojake besposlenjake da prave glavobolju. A ni ova nece umrjeti, jer besposlenjaku je svejedno gdje vici - na ulici ili na Internetu, samo da ima gdje.